U blizini
Nacionalni park Kornati
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, 1980. godine veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238 km obalne crte.
više na: www.kornati.hr
Nacionalni park Paklenica
Svakako najatraktivniji i najvrjedniji dijelovi južnog Velebita jesu zadivljujući kanjoni Velike i Male Paklenice.
Bogatstvo biljnog svijeta očituje se u popisu od do sada 1000 zabilježenih biljnih vrsta i podvrsta, od čega je 79 endemičnih. Paklenica se stoga smatra izuzetno vrijednim područjem ne samo u Hrvatskoj nego u Europi i svijetu. Raznolika staništa na prostoru Paklenice kao i visinska raslojenost, pružaju dom raznolikoj fauni. Spilje, pećine, jame, arheološke iskopine, zanimljivi ljudi, penjanje, planinarenje, domaća kuhinja... Paklenica je uistinu posebna.
više na: www.paklenica.hr
Nacionalni park Plitvička jezera
U blizini zadarske regije u srcu Like nalazi se biser i ponos Hrvatske prirodne ljepote Nacionalni park Plitvička jezera.
Pješačenje, planinarenje, vožnja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vožnja biciklom, skijanje, veslanje, bogata kulturna baština i turistička ponuda najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog Parka - Plitvička jezera. Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj, uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to još 1979. godine, među prvima u svijetu. Još u davnoj prošlosti skupljeno je mnogo spoznaja o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Plitvička jezera, koje nisu “samo” sedrotvorni slapovi i svjetski poznatih šesnaest kaskadnih jezera.
više na: www.np-plitvicka-jezera.hr
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.
Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.
više na: www.np-sjeverni-velebit.hr
Nacionalni park Krka
Nacionalni park Krka je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Smješten je u cijelosti na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22 rijeka u Hrvatskoj.
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49, a boćatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom.
Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.
više na: www.npkrka.hr
Park prirode Telašćica
Među izuzetno vrijednim područjima Republike Hrvatske, posebno mjesto zauzima Telašćica, jedini Park prirode na moru. Po prirodno-geografskim obilježjima, flori i fauni, geomorfološkim cjelinama, moru, podmorju i pejzažnim arealima predstavlja jedinstveno prirodno dobro smješteno na posljednjim kopnenim, odnosno morskim kilometrima državnog teritorija Republike Hrvatske. Utočišta za magarce, krška polja i maslinike, rimske vile, uvale, jezera, svjetionike... sve to možete vidjeti u Telašćici.
više na: www.telascica.hr
Park prirode Vransko jezero
Između dva povijesno zanimljiva i bogata grada Zadra i Šibenika smjestio se prirodni fenomen - park prirode Vransko jezero. Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero. Po svom položaju i karakteristikama park prirode i Vransko jezero jest izrazito specifično i to ne samo u Hrvatskoj, već i na širem europskom prostoru. Dominantna karakteristika Parka je da proglešen i uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).
više na: www.vransko-jezero.hr
Park prirode Velebit
Planinare privlači raznolikost prirodnih ljepota. Vidici na more, bogatstvo krških oblika, kontrasti primorske i kopnene padine, jedinstvo kopna i mora, botanički i zoološki rariteti, vrlo dobri i brojni prilazi, oko 1000 km šumskih cesta, petnaestak planinarskih kuća, blizina nacionalnog parka Paklenica i parka prirode Sjeverni Velebit, prirodni rezervati, dobro markirani uzdužni „Velebitski planinarski put“ i, posebno vrijedna, uzdužna turistička “Premužićeva staza“ kroz sjeverni i srednji Velebit kojoj po ljepoti i dužini od čak 50 kilometara nema premca nadaleko. To, naravno, nije sve zbog čega se isplati posjetiti Park prirode Velebit.
više na: www.pp-velebit.hr